10 najviše hakiranih zemalja prema broju kršenja podataka i ukradenih identiteta

Tehnološki napredak koji okružuje internetski ekosustav - i softver i hardver - nesumnjivo je povećao njegovu popularnost jer se novi korisnici upoznaju sa svijetom bez granica (skoro) i postojeći ostaju fascinirani nadolazećim inovacijama.

No, povećana sofisticiranost tehnologije — osobito u svijetu gdje konkurencija vodi organizacije u izdavanje nepotpuna i nezakrpljena ažuriranja softvera, što često dovodi u opasnost podatke potrošača — također je dovelo do povećanja broja napada.

Napadi, koje su istaknuto predvođene neovisnim hakerskim skupinama ili napadačima koje sponzorira država, uglavnom iskorištavaju bugove u ovim ažuriranjima kako bi dobili ilegalni pristup uređajima.

Pravo iz milijarde Yahoo računa koje su prekršile probleme s iCloud sigurnost, Gmailova zaraza zlonamjernim softverom, Sigurnosna ranjivost AirDroida ili Napad ransomwarea WannaCry, svaki dan svjedočimo novom napadu na internetu.

Zemlje s najvećim brojem povreda podataka

Prema podacima tvrtke Symantec za sigurnost podataka Izvješće o prijetnjama internetske sigurnosti za 2017, sve ove zemlje bile su svjedoci najvećeg broja povreda podataka u 2016. godini.

• Sjedinjene Američke Države: 1023 povrede podataka
• Ujedinjeno Kraljevstvo: 38 povreda podataka
• Kanada: 19 povreda podataka
• Australija: 15 povreda podataka
• Indija: 8 povreda podataka
• Irska: 8 povreda podataka
• Japan: 7 povreda podataka
• Izrael: 6 povreda podataka
• Njemačka: 5 povreda podataka
• Tajland: 5 povreda podataka

Prije nego što nastavimo dalje, imajte na umu da ove povrede podataka ne uključuju Yahoo hakiranje koje je dovelo do više od 1,5 milijardi računa će biti ugroženo jer su prijavljeni tek 2016., ali su se dogodili 2013. i 2014.

Što je uzrokovalo ove povrede podataka?

Postoji niz razloga u rasponu od IT pogrešaka do krađe uređaja i DDoS-a. Dolje je navedeno devet glavnih uzroka kršenja podataka u 2016. godini.

• Krađa podataka (36,2%)
• Nepravilna uporaba podataka (19,3%)
• Neklasificirani ili drugi uzroci (19,2%)
• Krađa identiteta, lažiranje ili društveni inženjering (15,8%)
• Slučajan gubitak podataka (3,2%)
• Gubitak ili krađa uređaja (3,1%)
• IT pogreške koje dovode do gubitka podataka (1,6%)
• Poremećaj mreže ili DDoS (1,6%)
• Iznuda, ucjena ili ometanje (0,2%)

Zemlje s najvećim brojem krađa identiteta

U istom izvješću navedene su i sljedeće zemlje po najvećem broju krađa identiteta u 2016. godini.

• Sjedinjene Američke Države: 791.820.040 ukradenih identiteta
• Francuska: Ukradeno 85,312,000 identiteta
• Rusija: Ukradeno 83,500,000 identiteta
• Kanada: Ukradeno 72,016,746 identiteta
• Tajvan: Ukradeno 30.000.051 identiteta
• Kina: Ukradeno 11,344,346 identiteta
• Južna Korea: Ukradeno 10,394,341 identiteta
• Japan: Ukradeno 8,301,658 identiteta
• Nizozemska: Ukradeno 6,595,756 identiteta
• Švedska: Ukradeno 6,084,276 identiteta

Što je uzrokovalo ove krađe identiteta?

U izvješću se navodi devet glavnih uzroka koji su doveli do krađe identiteta u prijavljenim slučajevima.

• Krađa podataka (91,6%)
• Krađa identiteta, lažiranje ili društveni inženjering (6,4%)
• Slučajan gubitak podataka (1%)
• IT pogreške koje dovode do gubitka podataka (0,9%)
• Poremećaj mreže ili DDoS (
• Nepravilna upotreba podataka (
• Gubitak ili krađa uređaja (
• Neklasificiran ili drugi uzrok (
• Iznuda, ucjena ili ometanje (

Koji se oblik podataka obično hakira?

Ukupno je ukradeno 1,120,172,821 identiteta u 1209 kršenja u 2016., što je više nego dvostruko više od broja krađa identiteta prijavljenih u 2015. godini od 563,807,647.

Glavni oblik podataka izgubljen u kršenjima u 2016. identificiran je u tri kategorije.

• Podaci koji otkrivaju identitet (42,9%)
• Osobni financijski podaci (32,9%)
• Osobni zdravstveni podaci (11%)
• Ostale informacije (1,6%)

Iako Sjedinjene Države imaju najveći broj povreda podataka i krađe identiteta, to se ne može pripisati samo visoka usvojenost tehnologije i veliki broj tvrtki koje se tamo nalaze, ali i da je prijavljivanje povrede podataka obvezno od strane zakon.

U mnogim zemljama kršenja podataka ostaju neprijavljena jer ne postoje zakonske smjernice za iste, a tvrtke sa sjedištem u tim zemljama obično više vole sačuvati obraz nego prijaviti ranjivost.

“U SAD-u postoje strogi zakonski zahtjevi u vezi s prijavom kršenja podataka. Kršenja podataka se često nedovoljno prijavljuju na područjima gdje ne postoje zakonski zahtjevi”, stoji u izvješću.

Za tvrtke je imperativ stvoriti sigurnije okruženje za korisnike interneta za interakciju sa svojim softverom, pogotovo jer se osjetljivi osobni podaci dijele i na internetu, što bi u pogrešnim rukama moglo imati katastrofu posljedice.